Seme luka sorta White Lisbon

Seme luka sorta White Lisbon

Cena je za pakovanje od 250 (1 g) semena.

Veoma rana sorta luka, okruglog oblika I izuzetno atraktivne bele boje. Sorta koja se odlicno pokazala za jednogodisnju proizvodnju. Ima visok procenat suve materije i moze se veoma dugo skladistiti. Vratni deo je uzan i ovojni listovi se odlicno zatvaraju.

Luk pripada porodici lukova (Alliaceae) i biljka je s dvogodišnjim razvojem. Ima razgranat korijenov sistem s vrlo malo korijenovih dlačica, pa je moć usisavanja vrlo slaba. Lukovica se sastoji od pravog stabla (plitice), suhih ovojnih ljuski, sočnih mesnatih listova i od jednog do više pupoljaka. List se sastoji od asimilacijskog zelenog dijela (peraje) i neasimilacijskog dijela (lisnog rukavca). Pera su šuplja, na vrhu konusna sa voštanom prevlakom ili bez nje. Cvjetonosno stablo se razvija u drugoj godini života. Cvat je loptasta i sadrži do 1000 cvjetova. Luk je biljka dugog dana i ne podnosi zasjenjivanje.

Porijeklom je s područja srednje Azije, ima visoku hranjivu vrijednost, visok sadržaj eteričnih ulja, izraženo fitocidno djelovanje kojim se regulira bakterijski rad crijeva, pospješuje probavu, a svojim antiseptičkim djelovanjem pomaže radu dišnih organa pri prehladi. Lukovica sadrži 7-21 % suhe tvari, 6-10 % šećera, 120-170 mg C-vitamina, 1,6-5,9 % bjelančevina, zatim ulja, B-vitamina i minerala kalcija (Ca), fosfora (P) i željeza (Fe).

UZGOJ I NEGA LUKA

Temperatura

Luk je dosta otporan prema niskim temperaturama, sjeme niče već na 3-5 °C, ali mu je optimalna temperatura za klijanje 15 °C. Ta se temperatura postiže pomoću stajnjaka koji prilikom svoje razgradnje oslobađa toplinu.

Voda

Luk sporo niče, potrebno ga je često zalijevati.

Tlo

Tlo treba biti rahlo, humusno i prozračno, ako je pjeskovito potrebno je intenzivno navodnjavanje, pH 6-7, ne podnosi kisela tla i ima velike zahtjeve prema svjetlu.

Plodored

Luk te ostale kulture iz porodice Alliaceae ne smiju se uzgajati na istoj površini do 5 godina zbog brojnih zajedničkih bolesti i štetnika. Dobre predkulture luku su: pšenica, ječam, uljana repica i djeteline za ljetnu sjetvu ili jesensku sadnju ili pak krumpir i grah za proljetnu sadnju. Kao predkulturu treba izbjegavati zob i raž jer ih napada isti štetnik. Udaljenost druge parcele luka treba biti njamanje 300 m kako bi se spriječilo prenošenje bolesti.

Obrada tla

Osnovnu obradu tla za jesensku sadnju luka potrebno je obaviti odmah nakon skidanja pretkultura. Na većim površinama tlo se ore do dubine od 30-35 cm, pognoji te pripremi za sadnju tanjuranjem ili sjetvospremačem. Na manjim površinama i u vrtu obrada i priprema tla obavlja se ručno.

Gnojidba

Kako je sjetva u rano proljeće, obrada tla počinje u jesen. U osnovnoj gnojidbi koristi se 600-800 kg NPK u korist dušika i kalija, a 0,5 vrijednost fosfora (sve ovisi o analizi tla). Potrebno je tanjuranje (zatvaranje brazde). Prije sjetve unijeti još 300-400 kg NPK 7:14:21. Obrada tla sjetvospremačem mora biti vrlo kvalitetna, bez mikrodepresija. Prihranjivanje se vrši i do dva puta i to u fazi 3 lista do 100 kg/ha KAN-a u fazi stvaranja glavica te treba biti oprezan s dušikom jer isti produžava vegetaciju i utječe na kvalitetu lukovice.

Setva i sadnja

Proizvodnja luka može biti iz sjemena i iz lučice. Proizvodnja je rentabilnija iz sjemena jer je prinos viši, a proces proizvodnje u cijelosti je mehaniziran. Potrebna količina sjemena je 6-7 kg/ha ili 1 688 000 sjemenki/ha, a količina sjemena ovisi o razmaku redova i razmaku u redu Za proizvodnju krupnog luka potrebno je 27-30 biljaka u dužnom metru, a za sitnije glavice 30-35 biljaka. Razmak gredice od gredice je 50 cm (sije se najčešće u 5 redova razmaka 25 cm), a dubina sjetve je 1,5-2 cm. Proizvodnja luka iz lučice traži visoku razinu agrotehničkih mjera, mogućnost zalijevanja, a priprema tla i gnojidba ista je kao i kod proizvodnje luka iz sjemena. Sadnja je nešto ranije, čim to omoguće vanjski vremenski uvjeti, i obavlja se mehanizirano - sadilicom. Lučice ne smiju biti proklijale, dubina sadnje 2 cm, a količina lučica po ha 600-800 kg (ovisno o krupnoći).

Nega nasada

Navodnjavanje luka moguče je sistemom kišenja (koje se osobito pimjenjuje nakon sjetve luka kako bi se spriječilo stvaranje pokorice), sistemon „kap po kap“ te navodnjavanje u brzade. Zalijeva se intezivnije tijekom suhog vremena i redovito plijevi, pogotovo dok se oblikuju biljke. Okopavati valja plitko, pazeći da se ne ošteti relativno plitko korijenje, a obično su dostatna 2-3 kultiviranja. Prvi se put kultivira nakon nicanja, a zatim 2-3 tjedna kasnije, s tim da se pritom i prihranjuje s 1-1,5 kg KAN-a na 100 m². Navodnjavanje je poželjno u početnom stupnju rasta, kada luk razvija novo lišće i dok lukovica raste (ako je suho proljeće).

Vadjenje luka

Luk se vadi kada lišće omekša i počne se sušiti, a oko 70 % stabljika polegne. Vadi se, što ovisi o sorti, od početka do kraja kolovoza, ali bolje je do 15.08. jer, što glavica duže ostane u zemlji, smanjuje joj se kakvoća i teže se čuva. Vađenje se planira kada je vrijeme suho, vadi se vadilicama, luk ostaje u zbojevima u trakama. Luk se sprema u skladišta, ljušte se suvišne ovojne ljuske, kalibrira i pakira u pletene polietilenske vreće. Skladišti se na temperaturi 0-2 ºC i RV (relativna vlažnost zraka) 70-75 %, tako se može čuvati cijelu godinu. Iz sjemena direktnom sjetvom prinos može biti 40-50 t/ha, a iz lučice 20-25 t/ha.